TELEKOMUNIKACIJE

Uteškom razdoblju rata koje karakterizira gubitak ljudskih života, propadanje gospodarstva, ogroman broj izbjeglica (koje je u značajnom broju primila i Španjolska, pokazujući pri tome svoju već poznatu crtu solidarnosti), u vremenu punom nepoznanica i neizvjesnosti, Transmadrid se ponovno okreće traženju novih putova. Osim ustrajnosti u nastavku djelovanja u brodogradnji,  Transmadrid se odlučuje za promoviranje u to vrijeme potpuno novih proizvoda visoke tehnološke razine. Radi se o javim telefonskim govornicama koje koriste čip karticu kao platežno sredstvo. Nakon višegodišnje suradnje između Telefonice i Amper Elase, ove su dvije tvrtke razvile sustav javnih telefonskih govornica kojim se upravlja iz jedinstvenog regionalnog centra, koji u realnom vremenu dobiva sve informacije o aktivnostima na pojedinom terminalu. S druge strane su, ukucavanjem zaporke (pin), omogućavale korisnicima da se koriste raznim funkcijama, pa čak i da u određenim slučajevima besplatno telefoniraju. Takav je sustav, koji je ujedno značio prethodnicu «elektronskog novčanika» i debitnih i kreditnih bankovnih kartica sa zaštitom PIN-a, usavršen u Španjolskoj.

Taj je tehnološki napredak pokazao da javna govornica osim socijalno korisne komponente u sebi nosi i mogućnost velikih prihoda za nacionalne telefonske operatere. Treba imati na umuda je u to vrijeme mobilna telefonija bila tek u povojima i da je mogućnost telefonske komunikacije bila ograničena na fiksne kućne i uredske linije.

Telefonska je čip kartica, osim svoje osnovne namjene telefoniranja, bila vrlo važan medij za poruke. Njezin je moderni izgled, dakle, omogućavao da ju se poveže sa slikom poduzeća, proizvoda pa čak i porukom socijalnog karaktera, tako da je osim grafičke atraktivnosti nosila i marketinšku poruku.

S tim informacijama i spoznajama Transmadrid je 1991. započeo razgovore o mogućoj suradnji sa HPT-om.

Prilgodom posjeta delegacije Hrvatske gospodarske komore Španjolskoj 1992. g., u čijem je sastavu bio i generalni direktor HPT-a, posredstvom Transmadrida, vode se pregovori između Telefonice i HPT-a, koji kulminiraju potpisivanjem sporazuma o tehničko-poslovnoj suradnji između Telefonice, koju zastupa generalni direktor Luis Rojo Serrano, i HPT-a, na čijem čelu je Mate Perak

Pregovori između Ampera i HPT-a su započeli prvih mjeseci 1992., u trenucima kada se malo poduzeća iz Europske zajednice usudilo doći u Hrvatsku. Amper je, u suradnji s Transmadridom, bio iznimka, a ta je činjenica omogućila da se stvori početno povjerenje između Ampera i HPT-a.

Prvi ugovor o 1.000 javnih telefona, 500 tipa TPM PC, koji su radili samo na kartice, i 500 tipa TPM MP, koji su kombinirali kartice i kovanice, potpisan je u siječnju 1993.

Prvih 1.000 telefonskih govornica bilo je postavljenoy tijekom 1993. a krajem te godine je potpisan novi ugovor za još 8.300. .

Na taj način je u Hrvatskoj instalirano 10.000 javnih telefona i četiri nadzorne točke (Zagreb, Rijeka, Osijek i Pula) koji su radili u okviru istog sustava na cijelom teritoriju, a čiji je dobavljač bio Amper. Zahvaljujući tom sustavu, HPT je do 1997. prodao više od deset milijuna kartica, što je predstavljalo oko 100 milijuna njemačkih maraka prometa. Zarađene svote su uveliko premašile ulaganje u projekt. . Amper je istodobno uložio značajna sredstva u obuku tehničara HPT-a. Također treba istaći da su se sve isporuke materijala iz prvog ugovora obavile bez police za osiguranje od političkog i komercijalnog rizika od strane CESCE, s povjerenjem da će HPT platiti dužne obveze.

Nazočnost telefona Ampera u turističkim mjestima na Jadranu pridonijela je promidžbi brenda tog proizvođača, pa su predstavljali dobar izlog za vrhunsku španjolsku tehnologiju, što je pogodovalo da krajem 1996. Amper potpiše ugovor o isporuci 500 telefona za telefonsku kompaniju iz Mostara (PTT) iz Bosne i Hercegovine.

Pokazali su da vjeruju u taj projekt. Ubrzo se pokazalo da taj posao donosi značajan prihod za hrvatskog telefonskog operatera pa je stoga instaliranje Amperovih telefona bila jedna od najbrže isplativijih investicija HPT-a.

Za vrijeme realizacije projekta, koji je ostvaren u nekoliko faza, isporučeno je 10.000 javnih govornica, tako da je danas cjelokupni teritorij Hrvatske pokriven Amperovim javnim govornicama.

Kasnijom privatizacijom HPT-a i prodajom većinskog uloga Deutsche Telekomu, kao i prodajom tvornice Amper-Elasa njemačkom Siemensu, nestaju izvorni tragovi projekta javnih govornica. Novi njemački vlasnik HT-a vjerojatno izbjegava povijest nastanka javnih govornica u Hrvatskoj, premda one i danas uspješno funkcioniraju, a jedina novina su narančasto obojene slušalice kao prepoznatljiva boja njemačkog vlasnika.

Ponosni smo na taj projekt koji je u najdramatičnijem vremenu u Hrvatskoj mnogim građanima omogućio redovito komuniciranje, a Španjolskoj da proizvod koji je rezultat njihovog iskustva i razvoja bude vidljiv i koristan na ulicama svih hrvatskih gradova. Ta je suradnja između španjolskih i hrvatskih telekomunikacijskih tvrtki otvorila mogućnosti da Alcatel Cable Ibérica gotovo istovremeno isporuči značajnu količinu optičkih kablova HPT-u.

Na taj je način španjolska industrija, koju je u Hrvatsku uveo Transmadrid, bila među prvima koji se uključili u infrastrukturne projekte najdinamičnijeg sektora hrvatskog gospodarstva – Hrvatskih telekomunikacija.